25 Aug Vrućina i hrana
Ljeto je u punom jeku i na moju veliku radost ove godine je puno sunca i topline. Ja sam ljetni tip i volim sunce, a i odlično podnosim vrućine. Znojim se da, i meni je vruće, ali ja sam jednostavno ljetni tip. Što manje odjeće i obuće, bosonoga ako je moguće, vjetar na licu i na golim nogama, boravak u prirodi uz vodu u hladovini, pa čak i ljeto u gradu!! – sve mi je to posve normalno.
No, ne podnose svi vrućinu jednako kao ja. Znam puno ljudi koji jednostavno ne vole vrućinu i više vole snijeg i zimu.
Postoje i oni ljudi koji imaju neka kronična stanja (astme i alergije, srčane i kardio vaskularne probleme, i slično), pa za njih vrućina nije baš tako divna kao za mene.
Ipak, bili vi ili ne u grupi onih koji imaju neka kronična stanja, postoji nekoliko stvari koje svi mi možemo učiniti vrlo jednostavno i umanjiti smetnje koje imamo zbog vrućine.
Osim već uobičajenih napomena: ne izlazite vani u najtoplije doba dana, pokrijte glavu nekim pokrivalom (kapa, šešir).
Ja bih vam mogla ovdje spomenuti i što je moj deda činio po vrućini: oblačio je na sebe nekoliko slojeva odjeće, potkošulju dugih rukava ispod flanelaste košulje i lajbeka, duge gaće ispod vunenih hlača, škrlak na glavi u gotovo svako doba i pio je vrući čaj sa rumom svako jutro i večer prije spavanja. Baka je nosila slojeve odjeće isto kao i deda, potkošulje, haljinice, podsuknje, nadsuknje, fertume. I maramu na glavi gotovo uvijek. Znam, reći ćete, oni su bili stari i njima je uvijek hladno, ali jeste li pokušali obući ispod majice samo potkošulju? Već i znojenje zvuči i osjeća se drugačije, sav znoj pokupi potkošulja i nema onog ljepljvog osjećaja. Ali…
Ima još jedna važna “pijte puno tekućine” – a kad sam već kod toga, da, potrebno je unositi puno tekućine jer se naše tijelo sastoji od minimalno 70% vode, a tekućinu možete unijeti ne samo pijući vodu, nego limunadu ili neki voćni sok ili smoothie, jedući puno svježeg voća i salata.
I to me ustvari dovodi do teme ovog mog bloga, a to je hrana i kakve veze imaju hrana i vrućine. Jednake kao i hrana i hladnoća, odnosno zima.
Jeste li ikad zastali i promislili o tome zašto po zimi imamo manji izbor hrane – a ovdje govorim o hrani koja se uzgaja u polju i vezana je za područje u kojem živimo, a ne o hrani koja se kupuje u dućanima i dolazi iz cijelog svijeta i ima je cijelu godinu – uglavnom krtolasto povrće kao što je mrkva, krumpir, nešto zelenog lisnatog, kao što je kelj, kupus, te špinat i poriluk, te jedemo zakiseljeno povrće i salate kao što je kiseli kupus, krastavci, paprike, jedu se guste juhe i obilje graha. Od voća su tu jabuke, kruške, naranče, limuni. Uglavnom ona hrana koja će nam fino napuniti želudac i koja će nas fino ugrijati. Da ugrijati, jer smo u zimskom razdoblju!
Za razliku od ljeta, kada je izbor voća i povrća daleko veći i sastoji se uglavnom od laganog i vodenastog – lubenice, dinje, korabe, blitva, mahune, mladi grašak, krastavci, paradajzi, tikvice, cikla. I kada naše tijelo zapravo žeđa za tim vrstama povrća i voća – koje je puno vode i minerala koje gubimo znojeći se na ljetnim vrućinama.
Zato što je to direktno povezano sa nama. Ili bolje rečeno mi smo povezani sa prirodom na takva način da ukoliko uistinu želimo biti zdravog tijela i duha, onda ćemo slijediti mudrost prirode i jesti ono što ona nudi u svakom trenutku.
Jer, nakon što se uberu zadnji plodovi sunca i prirode sa polja u kasno ljeto, priroda je već započela svoj ciklus spuštanja, odnosno umiranja prije nego što uđe u ciklus mirovanja nakon kojeg u rano proljeće dolazi do ponovnog buđenja.
Slijedite te cikluse i vidjet ćete kako će se vaše zdravlje i život promijeniti. Jer, hrana uistinu ima veze sa godišnjim dobima, pa i ljetnom vrućinom i kada su ljetne vrućine u pitanju, najbolje ćete si pomoći ukoliko budete jeli raznobojno voće i povrće pripremljeno svježe na salatu ili u nekom soku ili lagano kuhano na lešo sa laganim začinima.
Naravno da ćete i tokom ljetnih vrućina pojesti grah, ili prženi krumpir ili neko meso, ali ako to učinite ponekad, a preostalo vrijeme budete jeli sezonski – i vrućinu ćete podnositi drugačije, lakše i bolje.
To vam garantiram!!
Hrana može biti lijek. Ali i otrov. Nemojte to zaboraviti.
Pogledajte prirodu, i sve će vam biti jasnije. Jer mi prirodu trebamo da bismo živjeli optimalno zdravlje!
blogpost by Darinka SvaPravaPridržana
Foto by RitaE
NAPOMENA: Isti tekst objavljen na drugim vlastitim web stranicama