21 Oct Anatomija mirisa ili djelovanje mirisa na naše fizičko tijelo i emocije
Bez ljudske sposobnosti, odnosno čula mirisa, ne bi bilo ni aromaterapije. Čulo mirisa je jedno od onih koje najviše fascinira. Ljudi mogu razlučiti između 2000 i 4000 različitih mirisa. Neki autori kažu da je ta brojka i veća od 10.000. Ipak, ta brojka ovisi o svakoj osobi pojedinačno. I uvjetovana je mnogim faktorima.
Miris u naše tijelo dolazi putem zraka koji udišemo kroz nos. Nos cijelo vrijeme prima podražaje iz okoline čak i kada mi nismo svjesni mirisa oko nas. Da bismo mogli osjetiti bilo koji miris iz naše okoline moraju postojati molekule koje mogu ishlapiti u zrak.
Mozak mora interpretirati mirise prije nego što ih shvati. Za to mu služi čitav jedan sustav koji započinje u nosu, odnosno u nosnoj šupljini. U nosnoj šupljini se nalaze njušne stanice koje su poput produžetaka mozga. Njušne stanice su živčane stanice koje još zovemo i cilijama. Cilije se pružaju u kosti lubanje do takozvanog olfaktornog bulbusa, koji je ustvari dio mozga. Tu se mirisni signali prikupljaju i obrađuju. Mozak je primio poruku, pročitao ju je i prepoznao koji je to miris registrirao naš nos.
U dijelu mozga u koji dopiru cilije se nalazi i limbički sustav.
Limbički sustav se zove još i emotivni mozak ili stari mozak, jer registrira emocije kao što su: zadovoljstvo, bol, strah, ljutnja, tuga, seksualni osjećaji i tako dalje. Osim što registrira emocije, limbički sustav također kontrolira takozvane nevoljne aspekte nas samih uz pomoć nervnog puta do hipotalamusa i do autonomnog živčanog sustava.
U hipotalamusu se nalaze centri koji kontroliraju endokrini sustav, odnosno upravljaju za život važnim djelatnostima. Endokrini sustav u krv izlučuje hormone. Hormoni upravljaju rastom, metabolizom, seksom, termoregulacijom, budnosti, osjećajem za bol.
Autonomni živčani sustav kontrolira nesvjesne aktivnosti kao što je probava, otkucaji srca, tjelesna temperatura, rad nekih žlijezda i glad.
Sve ovo znači da miris ima dalekosežan utjecaj na naše tijelo, ali i na našu psihu. Osim toga, miris ima i još jedno svojstvo, a to je da je nepogrešivo vezan za memoriju. S obzirom da je miris direktno povezan sa najstarijim dijelovima ljudskog mozga u evolucijskom smislu, tj. dijelovima mozga koji su zaduženi za emocije poput ljubavi i sjećanja, mirisi mogu izazvati čitavu navalu sjećanja na prošle događaje i uz svako sjećanje određenu emociju.
Spoznaja da mirisi imaju ovakvo djelovanje na naše fizičko tijelo i emocije nas je dovela do aromaterapije. Jer eterična ulja koja se koriste u aromaterapiji na naše tijelo djeluju ne samo fiziološki jer su kemijske supstance, nego djeluju i na naše emocije, jer mirise vezujemo uz događaje iz naše prošlosti.
Osjet mirisa je direktno vezan za mozak pa je i rezultat njegovog djelovanja trenutan. Iskoristite ovo za svoj boljitak!